subota, 4. listopada 2008.

Rijeka i željeznice

Dana 05.10. se obilježava dan Hrvatskih Željeznica. Svake godine se održi prigodni domjenak u nekom od gradova diljem lijepe naše. Tako se sjećam da su za 16. godišnjicu HŽ-a slavili u Slavonskom Brodu jer je ujedno i svečano otvorena praonica vagona u tom gradu pa je to bio razlog više zašto tamo održavati slavlje. Ove godine je obilježavanje dana HŽ-a palo na grad Rijeku.


Ulazak u Rijeku




Iako je za današnje prilike Rijeka slabo povezana željeznicom sa ostatkom države, kako još nije počela gradnja nizinske pruge Botovo – Zagreb – Karlovac – Rijeka i kako još nije počelo „željezničko“ spajanje Istre sa ostatkom Hrvatske kroz Učku, razlog ne treba tražiti u sadašnjosti već u prošlosti. Obilježavanje 135. godišnjice dolaska pruge u Rijeku, tj. riječkog željezničkog čvorišta.

Uvodni dio je počeo oko 12 sati kad su polagali vijence za pale ratnike i potpisivali nekakve ugovore o prometnom rješenju Rijeke da bi oko 17:30 počeo drugi dio svečanosti u kolodvorskoj zgradi. Nakon što su se okupili svi uzvanici među kojima je bila i politička elita Rijeke i Primorsko-Goranske županije, vlakom smo krenuli do lokomotivske okretnice udaljene nekih 2-3 km.


Lijevo lokomotivska okretnica, desno kolodvorska zgrada

Za uzvanike koji nisu mogli ili nisu htjeli ići automobilom, rezerviran je autobus iz Zagreba do Rijeke i natrag. A ja tu pričam o HŽ :sretan:
Evo nekih slika na putu do okretnice.




Vlakić koji nas je vozio




Groblje lokomotiva i restoranwagen za catering :sretan:


Ostaci prošlog stoljeća

Slavlje su vodili renomirani radijski voditelji iz tog dijela Hrvatske, ne mogu im se sjetiti imena :sretan:. Iskopali su tako razne podatke o željeznici i industriji u Rijeci pa evo nekih kojih se sjećam:

- prva pruga koja je došla u Rijeku je takozvana šenpeterska pruga iz pravca Slovenije. Ta je pruga u dužini od 55,4 km spojila Rijeku sa Bečom preko Šent Petera, današnje Pivke (SLO), a svečanost otvaranja je bila 24.06.1873. godine
- novine su tada pisale kako u Rijeku na svečanost otvaranja nije pozvano izaslanstvo ni jednog hrvatskog grada, a posebno su bili ljuti Bakarani od kojih su mnogi radili na izgradnji te pruge
- na svečanost otvaranja je došao i Vojni glazbeni orkestar te dvije topovnjače, čak iz Pule. Topovnjače su uz topovsku salvu otvorili prugu
- prvi turistički vlak koji je prometovao na toj pruzi je vozio na relaciji Rijeka – Postojna. Cijena povratne karte je bila 2 forinte i 25 „malih forinti“ :belj:. 2 forinte su bile za kartu a 25 „malih forinti“ je bilo za osvjetljavajne Postojnske jame
- na svečanosti otvaranja je odigrana nogometna utakmica između Engleske i Austro-ugarske na mjestu današnjeg sakupljališta otpada Metis. To je bila prva nogometna utakmica odigrana na tlu Hrvatske u okvirima kakvu je danas znamo (zna se da se u Županji odigrala prva utakmica sa Hrvatskim timovima, ali je to bilo 15ak godina poslije)

- druga pruga koja je došla u Rijeku je ona iz smjera Karlovca a spojila je Budimpeštu sa Rijekom. Izgrađena je samo 4 mjeseca poslije, 23.10.1873. godine, u dužini od 176,24 km
- novine opet pljuju. Iako opet nije bilo hrvatskih poslanika, nije bilo ni onih austro-ugarskih. Nije bilo svečanosti kao što je to bilo za šenpeterskom prugom. Ali su zato domaćini napravili malu fešticu, nakon koje se išlo u kasino i neki oblik tadašnjeg diska i plesalo se do 5 ujutro. U 6 je kretao prvi vlak za Zagreb koji je vozio ako se ne varam nekih 12-13 sati
- 15ak godina poslije tadašnji čelni ljudi Rijeke uviđaju problem te pruge i počinju razmišljati o kraćoj i bržoj pruzi koja će spojiti Rijeku sa unutrašnjosti Hrvatske. Izrađeni su neki nacrti i počelo se dogovarati ali od toga nije ispalo ništa. Na temelju tih nacrta u manjem ili većem dijelu će se graditi nizinska pruga Karlovac – Rijeka

- riječka industrija je bila tada najnaprednija industrija u Hrvatskoj
- otvorena je prva tvornica papira pred kraj 19. stoljeća, te ja tvornica imala prvi parni kotao u Hrvatskoj (a možda i u Austro-ugarskoj, ne sjećam se)
- kad je krenula revolucija parnih kotlova po Hrvatskoj, od njih 13 koliko ih je bilo u Hrvatskoj, 7 ih je bilo u Rijeci
- Rijeka je bila drugi po veličini grad u Hrvatskoj, zahvaljujući svojoj industriji


Voditelji su pričali kako Rijeku znaju do u pedalj, kako mogu biti turistički vodiči što se njih tiče :sretan:, ali da ni jednom do sada nisu bili na okretnici, a vjeruju da ni jako puno Riječana ne zna za nju ili ju nikad nije vidjelo. Riječki gradonačelnik je najavio kada ova zgrada prestane biti u funkciji da se neće rušiti već da će ostati kao spomenik i da će se valjda pretvoriti u muzej.








Heavy metal i rasvjeta

Kako bilo da bilo, sama proslava me oduševila, iako me njen početak poprilično razočarao. Vlak koji je išaran raznim grafitima je vozio pozvanike i političku elitu, a koji je škripio čim je pruga malo skretala. Groblje starih i ne tako starih lokomotiva i vagona. Crveni tepih na kišom natopljenoj zemlji (zapravo kamenju koje se stavlja oko pruge).
Ali je zato fešta u okretnici bila odlična. Vani baklje i dvije lokomotive koje vas pozdravljaju, unutra hrpa heavy metala kojeg osvjetljavaju reflektori i dvije rastavljene lokomotive. Operna pjevačica koja je začinila sve to. I na kraju hrpa slavonskih delicija, sa tu i tamo kojom primorskom, hehe.



Zaključke koje mogu donijeti iz viđenog i onoga što se čulo:
- treba napokon promjeniti elektrifikaciju od Moravice do Rijeke da se ne moraju mjenjati lokomotive zbog drugog napona pa da ipak bude malo brže vlakom do Rijeke dok ne sagrade nizinsku prugu
- HŽ preferira vožnju autobusom između Zagreba i Rijeke :sretan:
- Kad se pjevaju naše pjesme operna pjevačica koristi mikrofon. Kad se pjeva talijanska pjesma operna pjevačica ne koristi mikrofon
- Vlak Rijeka – Pula (postoji li uopće takav vlak???) vozi preko Slovenije!?
- Riječani su osvjetlili Postojnsku jamu, zašto oni ne bi imali džabe ulaz tamo?

Viđeno i zaključeno, palim auto i kroz prolom oblaka nad Rijekom uspijevam izađi na autocestu gdje dajem gas da dođem što prije do svog kreveta i pravo se naspavam.



Riječani, uživajte u vlakovima.